Kada
prolazite Ibarskom magistralom pažnju će vam sigurno privući tvrđava
Maglič, koja se nalazi u podnožju planine Stolovi. Nije poznato kada je
tačno izgrađen Maglič i o tome postoji nekoliko pretpostavki. Smatra se
da je ovo utvrđenje podigao ili Stefan Prvovenčani početkom trinaestog
veka ili njegov sin Stefan Uroš I sredinom trinaestog veka. Postoji i
legenda po kojoj je ovu tvrđavu podigla supruga despota Đurđa
Brankovića, koja je u narodu poznata kao Prokleta Jerina. U svakom
slučaju, Maglič je izgrađen radi zaštite prilaza Ibarskoj dolini i
odbrane manastira Žiče i Studenice. Prvi pisani podaci o tvrđavi Maglič
pronađeni su u spisima arhiepiskopa Danila iz 1337. godine.
Danas
je Maglič jedna od najbolje očuvanih srednjevekovnih tvrđava u Srbiji,
što verovatno može zahvaliti nepristupačnom terenu na kojem je izgrađen.
Postoje tvrdnje da je ovo utvrđenje dobilo naziv po magli kojom je
često obavijen. Do Magliča se može stići samo peške, preko visećeg
mosta, litica i strmih krivudavih staza, koje najviše liče na kozje.
Najbolje je ići u planinarskim patikama, mada sam se ja na Maglič popela
u papučama koje baš i nisu za takav teren ali izdržale su pentranje :).
U
Maglič se može ući kroz dve kapije, a s jednog na drugi kraj tvrđave se
dolazi drvenim stepenicama. Tvrđava se sastoji od osam kamenih kula,
koje su povezane bedemima. Centralna kula Donžon, koja je najviša, kao i
u ostalim srednjovekovnim utvrđenjima, koristila se kao osmatračnica.
Ona ima oblik nepravilnog šestougla, dok ostale kule imaju kvadratne
osnove. Unutar tvrđave su najznačajniji ostaci palate i crkve svetog
Đorđa, zaštitnika utvrđenja. Iako je deo tvrđave Maglič rekonstruisan,
potrebno je posvetiti mnogo više pažnje ovom vrednom utvrđenju sa ciljem
očuvanja kulturne baštine i da bi u potpunosti mogao da se iskoristi
njegov turistički potencijal.
Sa
Magliča tradicionalno poslednje nedelje juna polazi najveselija povorka
na vodama Srbije - Veseli spust, koja je važna ne samo zbog zabave već i
zbog promovisanja prirodnih lepota i kulturno-istorijskog nasleđa ovog
dela Srbije.
Нема коментара:
Постави коментар